27.08.2018. 09:00h
Nezavisna novinska agencija ONASA objavila je intervju s Radom Bošnjakom, direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije/ kantona. Razgovor je vodila novinarka Ajsela Mekić, a na našoj Internet stranici intervju prenosimo u cijelosti:
SARAJEVO, 26. KOLOVOZA/ AUGUSTA (ONASA) - Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanske županije Rade Bošnjak u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o ključnim projektima koje Zavod provodi, kadrovskoj situaciji, ulaganju u razvoj i unaprijeđenje zdravstvene zaštite, te o uvođenju elektronskih knjižica u HNŽ.
ONASA: Da li ste zadovoljni stepenom zdravstvenog osiguranja građana Hecegovačko-neretvanske županije (HNŽ)?
BOŠNJAK: Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K provodi Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti za interes i potrebu zdravstveno osiguranih osoba u našoj Županiji.
Imamo 190.000 osiguranika i brinemo o njima u skladu s njihovim pravima koja proistječu iz spomenutih zakona. U Hercegovačko - neretvanskoj županiji postoje i neosigurani građani o kojima, u tom smislu, brigu vode druge institucije.
ONASA: Koji su ključni projekti koje Zavod provodi?
BOŠNJAK: Tri su ključna projekta koje Zavod provodi i to Integrirani zdravstveni informacijski sustav (IZIS), razvoj primarne zdravstvene zaštite i projekt financiranja bolničkih usluga sukladno međunarodnom sustavu klasifikacije pacijenata baziranom na dijagnostički povezanim grupama – DRG.
Integrirani zdravstveni informacijski sustav (IZIS) jedan je od ključnih čimbenika u našem razvoju. Ovo je jedinstveni zdravstveni informacijski sustav u regiji koji je strukturiran na način da su sve informacije o osiguranicima, liječnicima i medicinskoj dokumentaciji osiguranika na jednom mjestu. Ujedno, ovo je sustav kojim se Zavod ponosi, a vjerujem da na jednak način to osjećaju i svi drugi sudionici ovoga sustava.
IZIS je projekt koji Zavod provodi već petu godinu za redom i isti je implementiran u svim ugovornim bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama i ortopedskim kućama u HNŽ/K. Tijekom izvedbe projekta završili smo sljedeće funkcionalnosti: e-karton pacijenta, e-povijest bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor liječnika, e-otpusna pisma, e-sestrinska dokumentacija, DRG, e-ovjere osiguranja i e-ortopedska pomagala
Kreirana su i mnogobrojna automatska izvješća o izvršenim uslugama po različitim parametrima, izdanim i realiziranim receptima, potrošnji lijekova i niz drugih izvješća. Kreirana izvješća koristit će Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, medicinsko osoblje, menadžment domova zdravlja/bolnica, ljekarne, ortopedske kuće, Zavod zdravstvenog osiguranja i Zavod za javno zdravstvo.
Do kraja 2018. godine planiramo implementirati e-bilancu osiguranika, modul e-bolovanje, centralni radiološki sustav (RIS) i integraciju istog s IZIS-om te centralni laboratorijski informacijski sustav (LIS) i integraciju istog s IZIS-om
Pored IZIS- a Zavod provodi i projekt razvoja primarne zdravstvene zaštite (PZZ) s posebnim fokusom na razvoj i jačanje obiteljske medicine. Do sada smo razvili obiteljsku medicinu u potpunosti u svim opštinama naše Županije osim Čitluka i Neuma djelomično.
U funkciji je 112 timova obiteljske i opće medicine. Od 112 timova obiteljske/opće medicine njih 79 su verificirani timovi obiteljske medicine. Također, implementiran je mehanizama pojedinačnog ugovaranja s verificiranim timovima obiteljske medicine, uz uvođenje glavarine i nagradnog plaćanja kao nove metode plaćanja.
Sada svaki verificirani tim obiteljske medicine u HNŽ ima dvije vrste dohotka i to fiksni dio dohotka temeljen na ugovorima o radu s domovima zdravlja i varijabili dio dohotka koji se temelji na dvije komponente – glavarini i nagradnom plaćanju. Kroz varijabilni dio dohotka želimo postići veću kvlitetu usluga zdravstvene zaštite u obiteljskoj medicini i širi obim usluga koje su dostupne osiguranicima.
Pored samog obuhvata bitan nam je i opseg usluga koje rade obiteljski liječnici, jer mi dugoročno želimo da se 80 posto svih zdravstvenih potreba stanovništva zadovolji na primarnoj razini.
Također, tu je i DRG kao još jedan vrlo važan čimbenik u našem razvoju. Cilj ovoga projekta je realno vrednovanje stvarnih učinaka, povećanje kvalitete zdravstvene zaštite, povećanje zadovoljstva pacijenata kao i racionalizacija materijalnih i ljudskih potencijala.
Inače, model plaćanja po DRG-u je najkvalitetniji sustav u ovoj oblasti u svijetu i zasniva se na australijskom modelu koji se pokazao vrlo efikasnim i prihvaćen je u većini zemalja Europske unije, Americi, Kanadi, Australiji i većini azijskih zemalja.
Bosna i Hercegovina je otkupila takozvani gruper za DRG koji tretira samo ležeće pacijente u bolnicama, odnosno stacionar, ali ne i druge djelatnosti koje pružaju bolnice. To je bio veliki problem. Mi smo jedini koji smo uspjeli sami razviti klasifikaciju po DRG-u i za ostale bolničke discipline i usluge a to su, ambulantni pregledi (konzultativno specijalistička djelatnost), hitna medicinska pomoć, te psihijatrija čime je pokrivena kompletna bolnička zdravstvena zaštita.
Usporedbe radi, Australija je prošle godine razvila taj dio i sada ga testiraju do 2020. godine, a mi to već imamo. To je samo jedan od pokazatelja što radimo i kojim koracima napredujemo.
ONASA: Da li imate dovoljan broj uposlenih i kakva je kadrovska situacija?
BOŠNJAK: U Zavodu je uposleno 79 radnika s visokom stručnom spremom, pet s višom i 45 sa srednjom stručnom spremom. Jako sam zadovoljan suradnicima s kojima imam priliku raditi. Članovi moga tima i svi drugi radnici željni su dobrih rezultata i žele uspjeh Zavoda. Svakodnevno zajedno učimo, istražujemo nove mogućnosti, tragamo za boljim rješenjima.
ONASA: Koliko Zavod ulaže u razvoj i unaprijeđenje zdravstvene zaštite?
BOŠNJAK: ZZO HNŽ zdravstvenim ustanovama godišnje raspodjeli 105,3 milijuna maraka ili 80,48 posto prihoda koje imamo. Strukturu ovih sredstava čini 88.118.696,20 KM ili 67,32 posto sredstava po ugovorima. Zavod izdvaja i 1.400.000 KM za stimuliranje obiteljske medicine, 2.040.000 KM sredstava planiranih za DRG, 500.000 KM za nove bolničke discipline, 100.000 KM za nove discipline u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 4.394.000 KM za transfere po odlukama Upravnog vijeća i dijelu participacije i stvarnih troškova, 5.260.000 KM za projekte kojima se izravno financira zdravstvo, te 2.830.000 KM za kredite koji zakonski ne pripadaju Zavodu, a odnose se na opremanje bolnica. Treba naglasiti kako Zavod financira i Zavod za javno zdravstvo (540.000 KM) i Centar za prevenciju ovisnosti (168.000 KM). Zbrojimo li sve navedeno dobit ćemo podatak da je to 80,48 posto ukupnih sredstava kojima raspolažemo.
ONASA: Da li trudnice imaju određene privilegije kada je u pitanju zdravstveno osiguranje?
BOŠNJAK: Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne prepoznaje trudnice kao posebnu kategoriju, osim u dijelu bolovanja u slučaju komplikacija u trudnoći, kada im se naknada za plaću refundira u 100 posto iznosu. Također, Odlukom o sudjelovanju osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite na teritoriju HNŽ, trudnice su oslobođene pokrića dijela troškova zdravstvene zaštite u slučajevima zdravstvene zaštite žena u svezi s trudnoćom i porođajem.
Osim toga novom odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, kao i novom Odlukom o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabave ortopedskih i drugih pomagala, žene u vrijeme trudnoće imaju pravo na trakice za određivanje šećera u krvi.
ONASA: Kako se formira Lista lijekova i kako se finansiraju lijekovi s liste lijekova u HNŽ? Je li snabdjevenost apoteka lijekovima s liste lijekova zadovoljavajuća?
BOŠNJAK: Listu lijekova naše Županije formira Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K, a lijekovi s iste financiraju se iz Financijskog plana Zavoda. Za financiranje liste Zavod izdvaja oko 10 posto ukupnih sredstva kojim raspolaže.
Ljekarne, radi prirode svog posla, imaju odličnu snabdjevenost lijekovima s liste lijekova, a između ostaloga zahvaljujući činjenici da im Zavod redovito plaća fakture najkasnije dvadeset i drugog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Obzirom na ovakvu redovitost i pravodobnost u plaćanju ljekarne mogu kvalitetno i s pouzdanjem planirati svoje poslovanje.
ONASA: Planirate li uvođenje elektronskih knjižica u HNŽ?
BOŠNJAK: Elektronska zdravstvena iskaznica je projekt koji Zavod vodi već nekoliko godina. Plan nam je i cilj ovaj projekt dovesti do kraja na način da elektronska zdravstvena iskaznica bude funkcionalna u cijelom zdravstvenom sustavu naše Županije. Cilj nam je uvezati sve zdravstvene ustanove (domove zdravlja, bolnice, ortopedske kuće i ljekarne) tako da osiguranik uzimajući elektronsku zdravstvenu iskaznicu nema apsolutno nikakvu potrebu za papirnatom zdravstvenom iskaznicom.
ONASA: Kakva je saradnja Zavoda sa privatnim klinikama?
BOŠNJAK: Zavod nema potpisan ugovor o suradnji niti sa jednom privatnom klinikom. Sve ugovore koje Zavod potpisuje su ugovori sa zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači F BiH, županije, gradovi i općine.
ONASA: Kakav je ishod sastanka koji ste nedavno održali sa predstavnicima Svjetske banke, Ministarstva zdravstva FBiH, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ i Zavoda za javno zdravstvo?
BOŠNJAK: Početkom mjeseca srpnja održan je sastanak na kojemu su nazočili predstavnici Svjetske banke, Ministarstva zdravstva FBiH, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ/K, Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K. Na sastanku smo razgovarali o problemima u zdravstvu, projektima koje Zavod provodi, postignutim rezultatima i rezultatima koje Zavod očekuje, a koji će uveliko utjecati na zadovoljstvo osiguranika i povećanje kvalitete pružanja zdravstvenih usluga.
Predstavnik Svjetske banke Ian Ford, pohvalio je aktivnosti Zavoda i kazao kako je sve prezentirano vrlo ambiciozno, interesantno i za Svjetsku banku važno kako bi mogla jasno precizirati istinske potrebe i viziju u pogledu zdravstva BiH, te podržati buduće projekte koji će rezultirati konkretnim poboljšanjima. Također, predstavnik Svjetske banke Ian Ford nas je pitao jesmo li spremni pomoći drugima da idu našim putem i jesmo li mi imali pomoć izvana. Rekao sam da smo spremni pomoći svim onima koji su zainteresirani primijeniti rješenja koja smo mi razvili bez pomoći izvana. Sve smo uradili sami i došli do ove razine.
ONASA: Uručena Vam je prestižna međunarodna nagrada "Evropski najmenadžer 2018.", u okviru manifestacije "Najmenadžer 2018", šta ona znači za Vas?
BOŠNJAK: Jako sam ponosan na dodijeljenu mi nagradu i od srca zahvaljujem ocjenjivačkom sudu koji je prepoznao moj rad i dodijelio mi nagradu "Europski najmenadžer i najtvrtka Bosne i Hercegovine, jugoistočne i središnje Europe 2018". Ova prestižna nagrada javno je priznanje meni kao direktoru Zavoda ali i svim mojim suradnicima koji su svojom posvećenošću i radom doprinijeli ovako sjajnim poslovnim rezultatima. Također, ovo priznanje pripada i Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi kako i cijeloj Vladi HNŽ koja ima razumijevanja i podupire razvojni put za koji se Zavod opredijelio. Ovo priznanje dodatna je obveza i motiv meni, a potom i svim mojim suradnicima da nastavimo raditi još kvalitetnije i još posvećenije zbog onih zbog kojih Zavod postoji i čije zadovoljstvo je na prvom mjestu, a to su naši osiguranici. Cilj nam je dalje unaprjeđivati svoj rad i zbog zdravstvenih djelatnika jer bez zadovoljnih zdravstvenih djelatnika nije moguće imati zadovoljne osiguranike
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
BOŠNJAK: Zagovornik sam objektivnog, kompetentnog, nepristranog, profesionalnog i neovisnog novinarstva.
U našem okruženju ima dosta onog što se stavlja pod naziv "neovisno" a zapravo je to najmanje, što je na žalost naša zbilja. Novinarstvo uopće ima smisla samo ako je objektivno, nepristrano i neovisno. Nisam se ranije susreo s praksom kao što ima ONASA, a to je način na koji educira, razvija i formira novinare na bazi i u okvirima zahtjeva struke, a to je objektivnost, nepristranost i neovisnoat. To je poželjno za sve kojima je novinarstvo životni poziv, jer kad jednom spoznate vrijednost objektivnosti, neovisnosti i profesionalnog pristupa onda gdje god da dođete bit će te dobar novinar.
Dobar i neovisan novinar društvu može donijeti dobro, suprotno tome donosi isključivo štetu.
Intervju možete pročitati na internetskim stranicama
www.onasa.com.ba od ponedjeljka, 27. kolovoza/ augusta, 2018. godine.
Natrag na arhivu novosti i obavijesti