Intervju s direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona Radom Bošnjakom

 

SARAJEVO, 26. AUGUSTA (ONASA) - Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona Rade Bošnjak u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o ključnim projektima koje Zavod provodi, kadrovskoj situaciji, ulaganju u razvoj i unaprijeđenje zdravstvene zaštite, te o uvođenju elektronskih knjižica u HNK. 

 

 

BOŠNJAK: Zavod zdravstvenog osiguranja HNK provodi Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti za interes i potrebu zdravstveno osiguranih osoba u našem Kantonu. 

Imamo 190.000 osiguranika i brinemo o njima u skladu s njihovim pravima koja proistječu iz spomenutih zakona. U Hercegovačko - neretvanskom kantonu postoje i neosigurani građani o kojima, u tom smislu, brigu vode druge institucije. 

         

 

BOŠNJAK: Tri su ključna projekta koje Zavod provodi i to Integriisani zdravstveni informacijski sistem (IZIS), razvoj primarne zdravstvene zaštite i projekat finansiranja bolničkih usluga u skladu s međunarodnim sistemom klasifikacije pacijenata baziranom na dijagnostički povezanim grupama – DRG. 

Integrisani zdravstveni informacijski sistem (IZIS) jedan je od ključnih faktora u našem razvoju. Ovo je jedinstveni zdravstveni informacijski sistem u regiji koji je strukturiran na način da su sve informacije o osiguranicima, ljekarima i medicinskoj dokumentaciji osiguranika na jednom mjestu. Ujedno, ovo je sistem kojim se Zavod ponosi, a vjerujem da na jednak način to osjećaju i svi drugi učesnici ovoga sistema.

IZIS je projekat koji Zavod provodi već petu godinu za redom i isti je implementiran u svim ugovornim bolnicama, domovima zdravlja, apotekama i ortopedskim kućama u HNK. Tokom izvođenja projekta završili smo sljedeće funkcionalnosti: e-karton pacijenta, e-historija bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor ljekara, e-otpusna pisma, e-sestrinska dokumentacija, DRG, e-ovjere osiguranja i e-ortopedska pomagala 

Kreirani su i mnogobrojni automatski izvještaji o izvršenim uslugama po različitim parametrima, izdanim i realizovanim receptima, potrošnji lijekova i niz drugih izvještaja. Kreirane izvještaje koristit će Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite, medicinsko osoblje, menadžment domova zdravlja/bolnica, apoteke, ortopedske kuće, Zavod zdravstvenog osiguranja i Zavod za javno zdravstvo. 

Do kraja 2018. godine planiramo implementirati e-bilancu osiguranika, modul e-bolovanje, centralni radiološki sistem (RIS)  i integraciju istog s IZIS-om te centralni laboratorijski informacijski sistem (LIS) i integraciju istog s IZIS-om 

Pored IZIS- a Zavod provodi i projekat razvoja primarne zdravstvene zaštite (PZZ) s posebnim fokusom na razvoj i jačanje porodične medicine. Do sada smo razvili porodičnu medicinu u potpunosti u svim opštinama našeg Kantona osim Čitluka i Neuma djelimično. 

U funkciji je 112 timova porodične i opće medicine. Od 112 timova porodične/opće medicine njih 79 su verifikovani timovi porodične medicine. Također, implementiran je mehanizam pojedinačnog ugovaranja s verifikovanim timovima porodične medicine, uz uvođenje glavarine i nagradnog plaćanja kao nove metode plaćanja. 

Sada svaki verifikovani tim porodične medicine u HNK ima dvije vrste dohotka i to fiksni dio dohotka zasnovan na ugovorima o radu s domovima zdravlja i varijabili dio dohotka koji se zasniva na dvije komponente – glavarini i nagradnom plaćanju. Kroz varijabilni dio dohotka želimo postići veću kvlitetu usluga zdravstvene zaštite u porodičnoj medicini i  širi obim usluga koje su dostupne osiguranicima. 

Pored samog obuhvata bitan nam je i opseg usluga koje rade porodični ljekari, jer mi dugoročno želimo da se 80 posto svih zdravstvenih potreba stanovništva zadovolji na primarnom nivou.

Također, tu je i DRG kao još jedan vrlo važan faktor u našem razvoju. Cilj ovoga projekta je realno vrednovanje stvarnih učinaka, povećanje kvalitete zdravstvene zaštite, povećanje zadovoljstva pacijenata kao i racionalizacija materijalnih i ljudskih potencijala.   

Inače, model plaćanja po DRG-u je najkvalitetniji sistem u ovoj oblasti u svijetu i zasniva se na australijskom modelu koji se pokazao vrlo efikasnim i prihvaćen je u većini zemalja Evropske unije, Americi, Kanadi, Australiji i većini azijskih zemalja. 

 Bosna i Hercegovina je otkupila takozvani gruper za DRG koji tretira samo ležeće pacijente u bolnicama, odnosno stacionar, ali ne i druge djelatnosti koje pružaju bolnice. To je bio veliki problem. Mi smo jedini koji smo uspjeli sami razviti klasifikaciju po DRG-u i za ostale bolničke discipline i usluge a to su, ambulantni pregledi, hitna medicinska pomoć, te psihijatrija čime je pokrivena kompletna bolnička zdravstvena zaštita. 

Poređenja radi, Australija je prošle godine razvila taj dio i sada ga testiraju do 2020. godine, a mi to već imamo. To je samo jedan od pokazatelja što radimo i kojim koracima napredujemo. 

 

 

BOŠNJAK: U Zavodu je uposleno 79 radnika s visokom stručnom spremom, pet s višom i 45 sa srednjom stručnom spremom. Jako sam zadovoljan saradnicima s kojima imam priliku raditi. Članovi moga tima i svi drugi radnici željni su dobrih rezultata i žele uspjeh Zavoda. Svakodnevno zajedno učimo, istražujemo nove mogućnosti, tragamo za boljim rješenjima. 

 

 

BOŠNJAK: ZZO HNK zdravstvenim ustanovama godišnje raspodjeli 105,3 miliona maraka ili 80,48 posto prihoda koje imamo. Strukturu ovih sredstava čini 88.118.696,20 KM ili 67,32 posto sredstava po ugovorima. Zavod izdvaja i 1.400.000 KM za stimulisanje porodične medicine, 2.040.000 KM sredstava planiranih za DRG, 500.000 KM za nove bolničke discipline, 100.000 KM za nove discipline u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 4.394.000 KM za transfere po odlukama Upravnog vijeća i dijelu participacije i stvarnih troškova, 5.260.000 KM za projekte kojima se direktno finansira zdravstvo, te 2.830.000 KM za kredite koji zakonski ne pripadaju Zavodu, a odnose se na opremanje bolnica. Treba naglasiti kako Zavod finansira i Zavod za javno zdravstvo (540.000 KM) i Centar za prevenciju ovisnosti (168.000 KM). Zbrojimo li sve navedeno dobit ćemo podatak da je to 80,48 posto ukupnih sredstava kojima raspolažemo. 

 

 

BOŠNJAK: Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne prepoznaje trudnice kao posebnu kategoriju, osim u dijelu bolovanja u slučaju komplikacija u trudnoći, kada im se naknada za plaću refundira u 100 posto iznosu. Također, Odlukom o učešću osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite na teritoriju HNK, trudnice su oslobođene pokrića dijela troškova zdravstvene zaštite u slučajevima zdravstvene zaštite žena u vezi s trudnoćom i porođajem. 

Osim toga novom odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, kao i novom Odlukom o visini učešća Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala, žene u vrijeme trudnoće imaju pravo na trakice za određivanje šećera u krvi. 

 

 

BOŠNJAK: Listu lijekova našeg Kantona formira Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, a lijekovi s iste finansiraju se iz Finansijskog plana Zavoda. Za finansiranje liste Zavod izdvaja oko 10 posto ukupnih sredstva kojim raspolaže. 

Apoteke, radi prirode svog posla, imaju odličnu snabdjevenost lijekovima s liste lijekova, a između ostaloga zahvaljujući činjenici da im Zavod redovno plaća fakture najkasnije dvadeset i drugog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Obzirom na ovakvu redovitost i blagovremenost u plaćanju apoteke mogu kvalitetno i s pouzdanjem planirati svoje poslovanje. 

 

 

BOŠNJAK: Elektronska zdravstvena knjižica je projekat koji Zavod vodi već nekoliko godina. Plan nam je i cilj ovaj projekt dovesti do kraja na način da elektronska zdravstvena knjižica bude funkcionalna u cijelom zdravstvenom sistemu našeg Kantona. Cilj nam je uvezati sve zdravstvene ustanove (domove zdravlja, bolnice, ortopedske kuće i apoteke) tako da osiguranik uzimajući elektronsku zdravstvenu knjižicu nema apsolutno nikakvu potrebu za papirnatom zdravstvenom knjižicom. 

 

 

BOŠNJAK: Zavod nema potpisan ugovor o saradnji niti sa jednom privatnom klinikom. Sve ugovore koje Zavod potpisuje su ugovori sa zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači F BiH, kantoni, gradovi i općine. 

 

 

BOŠNJAK: Početkom mjeseca jula održan je sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici Svjetske banke, Ministarstva zdravstva FBiH, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK, Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK. Na sastanku smo razgovarali o problemima u zdravstvu, projektima koje Zavod provodi, postignutim rezultatima  i rezultatima koje Zavod očekuje, a koji će uveliko utjecati na zadovoljstvo osiguranika i povećanje kvalitete pružanja zdravstvenih usluga. 

Predstavnik Svjetske banke Ian Ford, pohvalio je aktivnosti Zavoda i kazao kako je sve prezentovano vrlo ambiciozno, interesantno i za Svjetsku banku važno kako bi mogla jasno precizirati istinske potrebe i viziju u pogledu zdravstva BiH, te podržati buduće projekte koji će rezultirati konkretnim poboljšanjima. Također, predstavnik Svjetske banke Ian Ford nas je pitao jesmo li spremni pomoći drugima da idu našim putem i jesmo li mi imali pomoć s vana. Rekao sam da smo spremni pomoći svim onima koji su zainteresovani primijeniti rješenja koja smo mi razvili bez pomoći s vana. Sve smo uradili sami i došli do ovog nivoa.

 

 

BOŠNJAK: Jako sam ponosan na dodijeljenu mi nagradu i od srca zahvaljujem ocjenjivačkom sudu koji je prepoznao moj rad i dodijelio mi nagradu "Evropski najmenadžer i najtvrtka Bosne i Hercegovine, jugoistočne i središnje Evrope 2018". Ova prestižna nagrada javno je priznanje meni kao direktoru Zavoda ali i svim mojim saradnicima koji su svojom posvećenošću i radom doprinijeli ovako sjajnim poslovnim rezultatima. Također, ovo priznanje pripada i Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne  zaštite kako i cijeloj Vladi HNK koja ima razumijevanja i podupire razvojni put za koji se Zavod opredijelio.            Ovo priznanje dodatna je obaveza i motiv meni, a potom i svim mojim saradnicima da nastavimo raditi još kvalitetnije i još posvećenije zbog onih zbog kojih Zavod postoji i čije zadovoljstvo je na prvom mjestu, a to su naši osiguranici. Cilj nam je dalje unaprjeđivati svoj rad i zbog zdravstvenih djelatnika jer bez zadovoljnih zdravstvenih djelatnika nije moguće imati zadovoljne osiguranike 

 

 

BOŠNJAK: Zagovornik sam objektivnog, kompetentnog, nepristranog, profesionalnog i nezavisnog novinarstva. 

U našem okruženju ima dosta onog što se stavlja pod naziv "nezavisno" a zapravo je to najmanje, što je na žalost naša zbilja. Novinarstvo uopće ima smisla samo ako je objektivno, nepristrano i nezavisno. Nisam se ranije susreo s praksom kao što ima ONASA, a to je način na koji educira, razvija i formira novinare na bazi i u okvirima zahtjeva struke, a to je objektivnost, nepristranost i nezavisnost. To je poželjno za sve kojima je novinarstvo životni poziv, jer kad jednom spoznate vrijednost objektivnosti, nezavisnog i profesionalnog pristupa onda gdje god da dođete bit će te dobar novinar.

Dobar i nezavisan novinar društvu može donijeti dobro, suprotno tome donosi isključivo štetu.